HELJDA (HAJDA)

Heljda je zapravo pseudo-žitarica, porijeklom iz Azije.  Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i načina korištenja svrstavamo je u žitarice iako prema botaničkoj pripadnosti spada u porodicu Polygonaceae. Upravo na našim prostorima je zabilježen najstariji uzgoj heljde u Europi, još oko 4.000 p.n.e. U Hrvatskoj je uobičajena u Međimurju i Hrvatskom Zagrorju gdje je stoljećima bila jedna od osnovnih namirnica. Također je i medonosna.

Zrno heljde je hranjivo, bogato vitaminima B skupine i lako probavljivo. Ne sadrži gluten, iako heljda sama po sebi može biti jak alergen. Zrno heljde se kuha poput riže, guli i od njega radi heljdina kaša. 100g kuhane heljdine kaše sadrži 93 kalorije, 7% ugljikohidrata (od čega 3% vlakana) te 3g dbro iskoristivih proteina (sa svim aminokiselinama), zadovoljava 20% dnevnih potreba za manganom, 13% za magnezijom. Također sadrži Omega 3 i 6 masne kiseline. U manjim količinama sadrži određene vitamine B kompleksa i vitamin K. Neoljušteno zrno (integralno brašno), naravno ima još veće prehrambene vrijednosti, koje se termičkom obradom donekle uništavaju.

Nutricionisti ju predlažu kao integralnu žitaricu, ali i kao čaj (fagorutin). Zeleni listovi i cvijet heljde mogu se koristiti kao izvor rutina (vitamin P), glikozida koji se upotrebljava u medicini kao ljekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija (povišen tlak), reumatizam i dijabetes, koji poboljšava mikrocirkulaciju (pamćenje) dok čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i kemoterapije.

Mljevenjem heljdinog zrna dobiva se kvalitetno brašno za palentu, odnosno miješanjem s drugim žitaricama je heljdino brašno pogodno za izradu kruha, peciva i dr.
Hajdu (heljdu) je potrebno kuhati na umjerenoj vatri 20 do 30 minuta otprilike u tri puta većoj količini vode, s prstohvatom soli. Hajda je kuhana kada postane mekana, a povremeno za vrijeme kuhanja, ju je dobro promješati i paziti da ne ostane bez vode. Kad je kuhana, ukoliko ostane još vode, hajdinu kašu potrebno je ocijediti.

Heljdina kaša se može koristiti kao dodatak varivima (osobito sa gljivama, kiselim kupusom i grahom). Također, hajdina kaša se može dodati u već lagano pečenu kajganu. Ukusna je pripremljena i u kolaču od jabuka.

U Rusiji su specijalitet palačinke od heljde, koje su mekane i spužvaste teksture. U zadnje vrijeme se od heljde radi i bezglutensko pivo.